Hrvatsko grafičko glazbeno društvo SLOGA osnovano je davne 1886. godine kao "Hrvatsko typografsko pjevačko družtvo Sloga". S ponosom naglašavamo da je Sloga osnovana iste godine kada i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Od samog osnutka Društvo je bilo jedan od najvažnijih kulturnih činitelja Zagreba - u gradu su bile poznate proslave Novih godina i svih značajnijih povijesnih datuma našega grada što ih je organizirala Sloga. O kvaliteti zbora dovoljno je reći samo to da je "Sloga" tijekom punih jedanaest godina, počevši od 1890, bila angažirana u Hrvatskome narodnom kazalištu kao stalni operni zbor. Ivan Zajc je za naš pjevački zbor skladao operetu jednočinku, a i brojne su druge skladbe pisane upravo za naš zbor. Od samog osnutka Društvo ima i svoju zastavu, koja je prema mišljenju stručnjaka Povijesnog muzeja Hrvatske jedna od najljepših i najraskošnijih zastava iz tog vremena, sačuvana u izuzetno dobrom stanju.

Grafički orkestar gitarista i mandolinista održao je prvi nastup 1926. godine.

Prije prvog svjetskog rata uz Tipografski gudački orkestar djelovao je i Orkestar mandolinista i gitarista. Prvi svjetski rat potpuno je "izbrisao" Orkestar mandolinista i gitarista, glazbala su rasprodana, a svirači su se razišli. Početkom 1929. osniva se Grafički orkestra mandolinista i gitarista (kraće GOMIG-a), koji je svo prvi nastup imao već u lipnju iste godine. Od tada orkestar djeluje bez prekida i s velikim uspjesima gostuje u zemlji i inozemstvu (Mađarska, Austrija, Italija, Francuska, Velika Britanija). Relativno skromna količina izvornih djela pisanih za orkestre ovog tipa, uspješno je dopunjena obradama, a u posljednje vrijeme i originalnim djelima suvremenih domaćih kompozitora, pisanih kao praizvedbe za naš orkestar (Massimo Brajkovic, Igor Kuljerić, Nikša Njirić, Branko Starc, Zlatko Potočnik, Miroslav Lončar).

Harmonikaški orkestar je bio jedna od najuspješnijih sekcija Sloge. Još davno su ostvarivali i međunarodna priznanja, kao npr u Strasbourg-u 1958.g.

Nakon Drugoga svjetskoga rata, da bi se ujedinilo djelovanje Sloge i GOMIG-a osniva se Gračičko kulturno umjetničko društvo "Milan Varićak" koje 1947. nakon pripajanja društva "Drvodjeljac" i pjevačkog zbora "Lisinski" mijenja ime u Grafičko kulturno-umjetničko društvo Ognjen Prica, i značajno se proširuju područja djelovanja. Iste godine osniva se i harmonikaška sekcija, a osim njih u to vrijeme rade i brojne druge sekcije: likovna, dramska, folklorna, šahovska i planinarska, te narodni i komorni orkestar. Društvo u tom razdoblju ima više od 500 aktivnih članova. No kako su brzo nastajale, jednako su se brzo i gasile aktivnosti mnogih sekcija. Najdugotrajniji rad i najzapaženije uspjehe ostvarili su Mješoviti pjevački zbor, Orkestar mandolinista i gitarista te Harmonikaški orkestar. Vrijeme jakih sindikalnih aktivnosti rezultiralo je velikim brojem gostovanja po ondašnjoj Jugoslaviji, a na nastupima i natjecanjima u inozemstvu osvojili smo velik broj nagrada i diploma.

Orkestar gitarista i mandolinista je imao i zapažena međunarodna gostovanja. Na fotografiji je zabilježen nastup u Remiremont-u, u Francuskoj, 1987. godine.

Početkom osamdesetih formiraju se i dvije izuzetno uspješne sekcije, plesni ansambl "Terpsihora" te trio gitara "Ad libitum". Nažalost, vrlo brzo i prestaju s radom. Zbog osipanja članstva sredinom osamdesetih prestaje s radom i mješoviti pjevački zbor, najstarija sekcija Društva.

Poslije 1991. Društvo uzima novo - staro ime i od tada djeluje ponovo kao Hrvatsko grafičko glazbeno društvo Sloga. Ratna zbivanja utjecala su i na daljnje smanjivanje članstva pa su tako od aktivnih sekcija danas ostali još samo Orkestar mandolinista i gitarista, Mali sastav mandolinista te Mali sastav harmonikaša.

Dirigenti i voditelji Sloge bili su ugledni ljudi kulturnoga i glazbenog života Zagreba. S nama su nastupali najpoznatiji vokalni umjetnici HNK i Zagrebačkog kazališta Komedija te mnogi instrumentalni umjetnici kao gosti solisti.

Orkestar gitarista i mandolinista ima česte nastupe u Hrvatskom Glazbenom Zavodu, gdje su im nerijetko gosti bili najpoznatiji vokalni i instrumentalni umjetnici.

U tradiciji Društva je organizacija koncerata Orkestra manodlinista i gitarista u Hrvatskom glazbenom zavodu. Na svakom od tih koncerata nastojimo uključiti u program i umjetnike koji su bliski našem stilu muziciranja, prvenstveno se to odnosi na pjevače, a najčešći gosti su nam prvaci operne ili operetne muzike. Tako su do sada, između ostalih, s nama nastupali i Krunoslav Cigoj, Zrinko Sočo, Damir Fatović, Hrid Matić, Nevenka Petković-Sobjeslavski. Nekoliko puta s nama je nastupio i naš istaknuti gitarist Darko Petrinjak i sam nekadašnji član Društva, a ostvarili smo i vrlo uspješnu suradnju s Riječkom klapom Fortunal